Nesanica i stres

Postoji mnogo definicija stresa, ali općenito se može reći da je to obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje. Ovakvi događaji nazivaju se stresorima, a imaju nekoliko karakteristika. Prvo, obično su po svojoj prirodi ekstremni, odnosno takvog su intenziteta da osjećamo kao da više ne možemo izdržati. Pored toga, izazivaju podijeljene osjećaje, u smislu da nešto i želimo i ne želimo u isto vrijeme (primjerice, možemo željeti položiti neki kolegij, ali ne željeti učiti za njega). I zadnje, bitno je naglasiti da su stresori događaji koje ne možemo ili mislimo da ne možemo kontrolirati. Nesanica je najuobičajeniji poremećaj spavanja. Nesanica uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Može biti privremena ili kronična. Gotovo svatko ima povremene besane noći, možda zbog stresa, žgaravice ili pijenja previše kofeina ili alkohola. Nesanica je nedostatak sna koji se može pojavljivati redovno ili ponavljati se, često bez očitog razloga. Koliko sna je dovoljno diskutabilno je i nije jednoznačno određeno. Iako je 7 sati sna nekakav prosjek, nekim ljudima je dovoljno 4 ili 5 sati sna, dok drugi trebaju 9 ili 10 sati noćnog sna.